Prizma pruža priliku nadarenima da idu korak dalje, ali ono što nas pokreće je uvjerenje da svako dijete ima svoje talente i područja u kojima može i treba zablistati! Stoga naši nastavnici imaju veliku odgovornost pratiti svako dijete tijekom cjelokupnog procesa njegovog školovanja upravo kako bi uočili i potaknuli razvoj njegovih interesa i talenata. Iako je prošireni kurikulum škole stavio naglasak na prirodoslovna nastavna područja, škola prati i njeguje kreativne, sportske i komunikacijske vještine naših učenika, jer smatramo da svaki potecijal djeteta treba biti prepoznat i ostvaren.

Ne, Prizma je namijenjena svim radoznalim i motiviranim učenicima. Istina, škola smo s naglaskom na prirodoslovno područje. No to samo znači da potičemo logično razmišljanje koje je potrebno u svakom području interesa djece. Učenici u Prizmi ne uče napamet više od zaista nužnog, već uče kako logički razmišljati, analizirati i rješavati probleme – vještine koje su temelj uspjeha u svim predmetima, kako društvenim, tako i prirodoslovnim. Potičemo glavu na maksimalan rad, a ne pasivno slušanje i u tom smislu smo u početku možda nekima zahtjevni, ali vrlo brzo svima zabavni. Korištenje tehnologije ne znači da gledamo u zaslone, već smo usmjereni na konkretan rad, eksperimente i projekte. Time razvijamo vještine potrebne za sva područja, potičući kreativnost, timski rad i komunikaciju. Prizma je idealna za djecu koja su znatiželjna, vole postavljati pitanja i žele razumjeti "zašto". Naša je uloga njegovati svestranost i potaknuti razvoj njihovog punog potencijala, bez obzira hoće li kasnije voljeti fiziku, povijest ili umjetnost. Dakle, Prizma je škola za svakog učenika koji je spreman misliti svojom glavom.

Nije obavezan, ali je preporučen kao izvrsna priprema za program škole Prizma. Također, nakon završene Predškole nije obavezan upis u školu Prizma.

Učenici su u Prizmi aktivni sudionici procesa učenja – potičemo ih da razmišljaju, da postavljaju kvalitetna pitanja, da znaju objasniti svoja znanja i projekte i da to s veseljem čine. Kod nas je domaća zadaća pripremiti se za sljedeću, a ne prethodnu lekciju. Na taj način raste zanimanje učenika za gradivo i mogućnost aktivnog promišljanja na satu, a efikasnost učenja se rapidno povećava.

Nastava traje od 8:30 do 15:00 sati, a do 16:00 sati su slobodne i izborne aktivnosti. Dolazak u školu je moguć od 8:00 sati (doručak). Odmore imamo često te vodimo brigu o tome da između nastavnih sati koji su mentalno zahtjevniji uvijek bude dovoljna pauza kako bi se učenici stigli razgibati ili uz manje sportske aktivnosti, ples ili igru graničara na školskom dvorištu. Najvažnije je da nakon sjedenja učenik napravi kvalitetan fizički i mentalni odmor.

Školarina za 1. razred iznosi 7.990€, a za ostale razrede 8.990€. Kao mali znak dobrodošlice, za djecu koja se upisuju u 2. razred do 15. lipnja, školarina je jednaka kao i za 1. razred dakle 7.990€. Posebno nam je drago istaknuti da za školsku godinu 2026./2027. Škola Prizma ne naplaćuje upisninu.

U Prizmi smo fokusirani na ostvarenje i razvoj potencijala svakog učenika. Razred broji do 16 učenika što već samo po sebi osigurava kvalitetan rad, ali u zahtjevnijim dijelovima nastavnog programa, projektnom i praktičnom radu ili pripremi za natjecanja nam sistem s dva nastavnika omogućava dublji, individualniji, a time i uspješniji pristup. Konkretno, dvoje učitelja u dijelu školskog rasporeda zajednički provodi nastavu. Ovaj nam sistem omogućava da se svim učenicima posvetimo s punom pažnjom: kada im je u nekom području potrebna dodatna podrška te kada su nekom području korak ispred i spremni za zahtjevnije zadatke.

U Prizmi tehnologiju koristimo ciljano, a glave maksimalno. Da, škola je izvrsno opremljena s tehnologijom: računala za svako dijete, pametne ploče, 3D printer, roboti - dio su naših nastavnih alata. Međutim, u Prizmi se tehnologija uvodi postepeno, planirano i ciljano. Djeca u prvom razredu gradivo usvajaju kroz razgovor, istraživanje, pisanje i crtanje - sve bez računala. Nakon toga, a pogotovo u višim razredima postupno uvodimo naprednije korištenje tehnologije – za istraživačke projekte, prezentacije i osnovne programerske vještine – ali uvijek kao podršku razmišljanju, a ne zamjenu za njega. Na taj način tehnologija postaje sredstvo koje pomaže, a ne odvlači pažnju od učenja.